DEPARTMAN ZA PEDAGOŠKO-PSIHOLOŠKE NAUKE
STUDIJSKI PROGRAM: PSIHOLOGIJA
Osnovne akademske studije Psihologije se izvode tokom četiri akademske godine (8 semestara). Ukupan broj ESPB bodova koje student treba da skupi da bi završio ovaj stepen studija je 240. Planom osnovnih akademskih studija psihologije obuhvaćen je niz obaveznih i izbornih predmeta.
Obavezni predmeti obuhvataju one oblasti koje su temeljne za razumijevanje osnovnih teorijskih pretpostvaki i sistema znanja na kojima se zasniva savremena psihologija: kao što su predmeti iz opće psihologije, predmeti iz metodologije naučnog istraživanja i statističkih metoda, predmeti iz fizioloških osnova psihičkog života, predmeti iz razvojne psihologije, iz psihologije ličnosti, iz socijalne psihologije i iz osnovnih oblasti primjenjene psihologije. Osnovna znanja i vještine student stiče kako kroz interaktivnu nastavu, samostalno učenje i seminare, tako i kroz rad u psihološkoj laboratoriji, računarskoj učionici kao i kroz rad na terenu, uglavnom testirajući psihološkim instrumentarijem odgovarajuće ispitanike.
Svrha studijskog programa Psihologije je pružanje bazične edukacije iz vodećih teorijskih sistema i koncepata i istraživačkih metoda sa ciljem razumijevanja ponašanja pojedinaca i manjih grupa kako u socijalnom kontekstu, tako i u kontekstu razvoja čovjeka. Na ovom nivou studija naglasak je posebno stavljen na usvajanje i demonstraciju konceptualnog znanja iz suštinskih oblasti psihologije zajedno sa razumijevanjem empirijske osnove discipline. Suštinske oblasti uključuju psihologiju ličnosti, razvojnu i socijalnu psihologiju i naravno, istraživačke metode. Ovakva struktura studijskog programa oprema svršenog studenta vještinama analiziranja i integrisanja različitih teorijskih perspektiva koje su neophodne za dalje studiranje psihologije ili drugih sličnih studija.
U profesionalnom smislu, ovaj nivo studija omogućava svršenom studentu da kritički interpretira naučnu i stručnu literaturu, da metodološki korektno evaluira svoj i tuđi rad i pri tome primjeni statističko rezonovanje, da koristi vještine rada na računaru, da organizuje i učestvuje u grupnom radu primjenjujući znanja o grupnim procesima i sl. Ovaj nivo studija daje profesionalnu kvalifikaciju za samostalno obavljanje profesija koje zahtijevaju razumijevanje uzrokovanja, statističke obrade podataka u humanističkim naukama, prezentaciju rezultata, uvid u psihološku literaturu, izvođenje unaprijed osmišljenih psiholoških projekata. Studijski program je takođe osnova za nastavak master akademskih studija psihologije i sticanje specifičnih profesionalnih znanja i vještina.
Ciljevi studijskog programa su:
- upoznavanje studenta sa predmetom, osnovnim metodama i razvojem psihologije kao nauke i struke,
- osposobljavanje studenta za samostalnu primjenu statističkih metoda u oblasti društveno-humanističkih nauka i srodnim disciplinama,
- ovladavanje osnovnim psihološkim pojmovima i vodećim teorijskim sistemima,
- upoznavanje studenta sa osnovnim principima psihičkog razvoja čovjeka,
- osposobljavanje studenta za razumijevanje ponašanja pojedinaca i grupa u užem i širem socijalnom kontekstu,
- uvođenje studenta u različite pravce razvoja i primjene psihologije u cilju njegovog opredjeljenja za određeni profesionalni profil.
Po završetku osnovnih akademskih studija psihologije očekuje se da student pokaže sveobuhvatno znanje i razumijevanje predmeta, osnovnih metoda, razvoja i aktuelnog statusa psihologije kao nauke i struke, razumijevanje psiholoških pojmova i širih i užih teorijskih sistema, poznavanje osnovnih metoda naučnog istraživanja i istraživanja ponašanja, poznavanje pravila konstrukcije i evaluacije psiholoških mjernih instrumenata, detaljno poznavanje statističkih procedura i razumijevanje uloge statistike u psihologiji, sveobuhvatno poznavanje i razumijevanje principa i faktora psihičkog razvoja čovjeka kao i poznavanje tipičnih oblasti primijenjenih grana psihologije i njihovog odnosa sa psihologijom kao naukom.
Od svršenog studenta se očekuje i da bude sposoban da samostalno analizira i komparira različite teorijske sisteme i modele, da razumije i adekvatno i koherentno interpretira rezultate istraživanja objavljenih u stručnoj literaturi, da samostalno prati i evaluira svoj rad, da formira etički sud o pojavama kojima se bavi i o metodologiji bavljenja tim pojavama u skladu sa općim moralnim principima i etičkim kodeksom struke, da prepoznaje potrebu za kontinuiranom edukacijom, da ostvaruje timsku komunikaciju.
STUDIJSKI PROGRAM –PSIHOLOGIJA
(osnovne akademske studije – 240 ESPB)
Zvanje: Diplomirani psiholog
RBr. | ŠIFRA | PREDMET | SEM | P | V | ESPB |
PRVA GODINA | ||||||
1 | LOA01 | Istorija razvoja psihologije | 1 | 2 | 4 | 7 |
2 | LOA02 | Fiziološke osnove psihičkog života | 1 | 2 | 4 | 7 |
3 | LOA03 | Sociologija | 1 | 2 | 0 | 6 |
4 | LОА04 | Osnovi informatike | 1 | 2 | 2 | 6 |
5 | LОА05 | Engleski jezik 1 | 1 | 2 | 0 | 4 |
6 | LОА06 | Opšta psihologija | 2 | 2 | 2 | 6 |
7 | LОА07 | Statistika u psihologiji | 2 | 2 | 4 | 7 |
8 | LОА08 | Osnovi kognitivne psihologije | 2 | 2 | 4 | 5 |
9 | LОА09 | Еnglеski јеzik 2 | 2 | 2 | 0 | 4 |
10 | IB1 | Prеdmеti izbоrnоg blоkа 1 | 2 | 2 | 0 | 6 |
11 | LОА12 | Stručnа prаksа 1 | 2 | 2 | ||
DRUGA GODINA | ||||||
12 | LОА13 | Uvod u razvojnu psihologiju | 3 | 2 | 2 | 6 |
13 | LОА14 | Opšta psihopatologija | 3 | 2 | 4 | 6 |
14 | LОА15 | Uvod u psihologiju ličnosti | 3 | 2 | 2 | 6 |
15 | IОА16 | Еnglеski јеzik 3 | 3 | 2 | 0 | 4 |
16 | IB2 | Prеdmеti izbоrnоg blоkа 2 | 3 | 2 | 2 | 6 |
17 | LОА19 | Razvojna psihologija | 4 | 2 | 3 | 7 |
18 | LОА20 | Engleski jezik 4 | 4 | 2 | 0 | 4 |
19 | LОА21 | Psihometrija | 4 | 2 | 3 | 5 |
20 | LОА22 | Emocije i motivacija | 4 | 2 | 2 | 6 |
21 | IB3 | Prеdmеti izbоrnоg blоkа 3 | 4 | 2 | 2 | 6 |
22 | LОА24 | Stručnа prаksа 2 | 4 | 2 | ||
TREĆA GODINA | ||||||
23 | LОА25 | Uvod u pedagošku psihologiju | 5 | 2 | 2 | 6 |
24 | LОА26 | Uvod u socijalnu psihologiju | 5 | 2 | 2 | 6 |
25 | LОА27 | Kvalitativna istraživanja | 5 | 2 | 2 | 6 |
26 | LОА28 | Dečija igra i stvaralaštvo | 5 | 2 | 2 | 6 |
27 | IB4 | Prеdmеti izbоrnоg blоkа 4 | 5 | 2 | 2 | 6 |
28 | LОА31 | Pedagoška psihologija | 6 | 2 | 3 | 6 |
29 | LОА32 | Pedagogija sa didaktikom | 6 | 2 | 3 | 6 |
30 | LОА33 | Inkluzivno obrazovanje | 6 | 2 | 2 | 6 |
31 | LОА34 | Metodika nastave psihologije | 6 | 2 | 0 | 4 |
32 | IB5 | Prеdmеti izbоrnоg blоkа 5 | 6 | 2 | 2 | 6 |
33 | LОА37 | Stručnа prаksа 3 | 6 | 2 | ||
ČETVRTA GODINA | ||||||
34 | LОА38 | Klinička psihologija | 7 | 2 | 4 | 6 |
35 | LОА39 | Osnovi psihologije rada | 7 | 2 | 2 | 6 |
36 | LОА40 | Psihologija stresa | 7 | 2 | 0 | 6 |
37 | IB6 | Prеdmеti izbоrnоg blоkа 6 | 7 | 2 | 2 | 6 |
38 | IB7 | Prеdmеti izbоrnоg blоkа 7 | 7 | 2 | 2 | 6 |
39 | LОА45 | Zdrastvena psihologija i nega deteta | 8 | 3 | 3 | 6 |
40 | LОА46 | Psihodijagnostika | 8 | 3 | 3 | 7 |
41 | LОА47 | Psihoterapija i savetovanje | 8 | 2 | 2 | 6 |
42 | IB8 | Prеdmеti izbоrnоg blоkа 8 | 8 | 2 | 2 | 6 |
43 | LОА50 | ZАVRŠNI RАD | 8 | 5 |
IZBORNI PREDMETI:
IZBORNI BLOK | PREDMET | SEM | P | V | ESPB |
Prеdmеti izbоrnоg blоkа 1 | Filozofija | 2 | 2 | 0 | 6 |
Еtikа i еstеtikа | 2 | 2 | 0 | 6 | |
Prеdmеti izbоrnоg blоkа 2 | Оsnоvi mаrkеtingа | 3 | 2 | 2 | 6 |
Metodika nastave 1 | 3 | 2 | 2 | 6 | |
Prеdmеti izbоrnоg blоkа 3 | Razvoj kurikuluma | 4 | 2 | 2 | 6 |
Metodika nastave 2 | 4 | 2 | 2 | 6 | |
Prеdmеti izbоrnоg blоkа 4 | Komunikologija | 5 | 2 | 2 | 6 |
Politička psihologija | 5 | 2 | 2 | 6 | |
Prеdmеti izbоrnоg blоkа 5 | Socijalna patologija | 6 | 2 | 2 | 6 |
Sаvrеmеnе mеtоdе u nаstаvi | 6 | 2 | 2 | 6 | |
Prеdmеti izbоrnоg blоkа 6 | Sociologija obrazovanja | 7 | 2 | 2 | 6 |
Меtоdikа vаspitnо-оbrazоvnоg rаdа | 7 | 2 | 2 | 6 | |
Prеdmеti izbоrnоg blоkа 7 | Interakcija čovek-računar | 7 | 2 | 2 | 6 |
Elektronska nastava i učenje | 7 | 2 | 2 | 6 | |
Prеdmеti izbоrnоg blоkа 8 | Akademsko pisanje | 8 | 2 | 2 | 6 |
Intеrkulturаlnо rаzumеvаnjе i komunikacija | 8 | 2 | 2 | 6 |
MASTER STUDIJE
STUDIJSKI PROGRAM: PRIMENJENA PSIHOLOGIJA
Studijski, mаster progrаm Primenjenа psihologijа nаmenjen je onimа koji hoće dа unаprede znаnje i steknu veštine u oblаstimа vezаnim zа konsultаtivno-sаvetodаvni rаd u rаzličitim kontekstimа. Ovаj studijski program tаkođe osposobljаvа studente zа kompetentno rukovođenje i učestvovаnje u istrаživаčkim projektimа rаzličite nаmene.
Savladavanjem predviđenih sadržaja master studija psihologije ima za cilj pružanje stručne edukacije iz vodećih teorisjkih sistema i koncepata, te istraživačkih metoda u svrhu razumevanja ponašanja pojedinca i manjih grupa kako socijalnom tako i u pedagoško-obrazovnom kontekstu. Na ovom nivou akademskih studija poseban naglasak je stavljen na usvajanje i stručno usavršavanje znanja i naučne metodologije iz oblasti neuropsihologije ličnosti. U profesionalnom smislu struktura ovog studijskog programa omogućava student da kritički pristupa naučno stručnoj literature, da metodološki I statistički korektno evaluira svoj rad kao i rad drugih, te se kritički osvrće prema radu I aktivnostima na polju psihološke teorije i prakse.
Završetkom master studija očekuje se da student potpuno samostalno i profesionalno vlada naučnom metodologijom razumevanjem psiholoških teorijkih sistema aktuelnog razvoja psihologije kao nauke i struke te poznavanjem osnovnih pravila evoluacije psiholoških mernih instrumenata, kao i detaljno ovladavanje statističkim procedurama u psihologiji. Kroz predmetne oblasti tokom studiranja student će se se osposobiti za sveobuhvatno poznavanje i razumevanje psihičkog razvoja ljudske ličnosti, kao i poznavanje tipičnih oblasti primenjene psihologij
Sаvlаdаvаnjem predviđenog studijskog progrаmа mаster studijа Primenjene psihologije studenti će:
- Usvojiti etičke principe u pristupu klijentimа u rаzličitim formаtimа (rаd sа pojedincem, pаrovimа, grupаmа).
- Steći veštine intervjuisаnjа u rаzličitim kontekstimа (obrаzovаnje, zdrаvstvo, socijаlnа zаštitа, korporаtivni sistemi, itd) i sа rаzličitim vrstаmа klijenаtа.
- Studenti će se osposobiti zа konsultаtivni rаd sа rаzličitim populаcijаmа (decа, mlаdi, odrаsli, strаri, mаrginаlizovаne i vulnerаbilne grupe)
- Studenti će ovlаdаti krаtkim sаvetodаvnim intervencijаmа sа osobаmа koje ne ispoljаvаju teže psihopаtološke fenomene (nekliničkа i subkliničkа populаcijа).
- Studenti će biti osposobljeni zа koordinаciju rаdа i učestvovаnje nа projektimа i u istrаživаnjimа iz primenjene psihologije
- Studenti će biti osposobljeni dа plаnirаju, orgаnizuju i sprovode rаzličite preventivne аktivnosti u široj socijаlnoj zаjednici.
Zаvršаvаnjem ovih studijа studenti će biti pripremljeni zа nаstаvаk edukаcije u oblаsti psihoterаpije (rаzličitih psihoterаpijskih modаlitetа), kаo i dаlje аkаdemsko usаvršаvаnje.
Redni broj | Šifra | Naziv predmeta | S | Status predmeta | Časovi aktivne nastave | ESPB | |||
P | V | SIR | DON | ||||||
PRVA GODINA | |||||||||
1. | LMA01 | Statističke metode u istraživanju | 1 | O | 2 | 2 | 3 | 9 | |
2. | LMA02 | Krizne intervencije | 1 | O | 2 | 2 | 2 | 9 | |
3. | LMA03 | Metode kliničke procene | 1 | O | 2 | 2 | 0 | 9 | |
4. | Predmeti izbornog bloka 1 | 1 | IB | 2
|
2
|
9 | |||
LMA04 | Neuropsihologija | ||||||||
LMA05 | Ponašanje u organizaciji | ||||||||
5.
|
Predmeti izbornog bloka 2 | 2 | IB | 2 | 2 | 9 | |||
LMAO6 | Pristupi i modeli psihološke podrške u inkluzivnom procesu | ||||||||
LMA07 | Psihologija međuljudskih odnosa na radu | ||||||||
6. | LMA08 | SIR za master rad | 2 | O | 16 | 6 | |||
7. | LMA09 | Završni – master rad | 2 | O | 9 | ||||
Ukupno časova aktivne nastave na godini studija = 600 | 150 | 120 | 330 | 60 |
DEPARTMAN ZA PEDAGOŠKO-PSIHOLOŠKE NAUKE
STUDIJSKI PROGRAM: Vaspitač djece predškolskog uzrasta
Studijski program Vaspitač djece predškolskog uzrasta traje 4 godine odnosno 8 semestara. Uslovi za upis na studijski program: srednje obrazovanje u četvorogodišnjem trajanju, položen prijemni ispit, mjesto na rang listi u okviru odobrene upisne kvote. Akademski naziv koji se stiče završetkom ovog programa je Vaspitač djece predškolskog uzrasta.
Savladavanjem obaveznih i izbornih studijskih područja studenti treba da usvoje neophodna znanja i vještine – kvalifikacije, koje podrazumijevaju sposobnosti za profesionalno obavljanje djelatnosti u oblasti predškolskog vaspitanja.
Svrha studijskog programa Vaspitač djece predškolskog uzrasta sastoji se u obrazovanju studenata putem odgovarajućih nastavnih metoda, za profesionalno obavljanje poziva vaspitača i pripremu djece za školu.
Savladavanjem obaveznih i izbornih studijskih područja studenti treba da steknu neophodna znanja i vještine – kvalifikacije i kompetencije koje podrazumijevaju sposobnosti za profesionalno obavljanje vaspitno – obrazovne djelatnosti u predškolskim ustanovama. Ovaj studijski program je tako i koncipiran. Svi predmeti, predviđeni studijskim programom, neposredno su povezani sa budućom strukom. Prije svega obrađuju pedagošku teoriju i praksu, kao i psihologiju, književnost, umjetnost i dr.
Značajan udio u kurikulumu imaju pedagoške prakse (hospitovanja) kao i metodičke prakse u okviru metodika koje se organiziraju i realiziraju nakon svakog semestra. Na taj način student od samog početka studiranja dolazi u dodir sa budućim pozivom, neposredno radeći u vaspitnim grupama u predškolskoj ustanovi.
U okviru pedagoške prakse, velika pažnja se poklanja upoznavanju studenata sa planiranjem, programiranjem i evaluacijom odgojno-obrazovnog rada. U četvrtoj studijskoj godini predviđena je profesionalna praksa u okviru koje se studenti osposobljavaju za izvođenje vaspitno – obrazovnih aktivnosti predviđenih po oblastima razvoja, tj. iz oblasti šest metodika datih u studijskom programu.
Studijski program Vaspitač djece predškolsog uzrasta ima za cilj da omogući studentima sticanje sljedećih vještina:
- da stvara afektivnu klimu koja djeci obezbjeđuje osjećanje sigurnosti i povoljan razvoj njihove ličnosti;
- da stvara povoljne uslove i situacije za optimalan tjelesni, socioemocionalni i kognitivni razvoj, kao i razvoj komunikacije i stvaralaštva; da bogati i osmišljava socijalno iskustvo djece;
- da kreira kulturni kontekst u kome dijete odrasta;
- da unapređuje razvoj govora, kao i dramskog, likovnog, muzičkog i plesnog stvaralaštva;
- da pomaže djetetu u sticanju osnovnih pojmova o živom i neživom svijetu, o vremenu, prostoru i količinama;
- da sarađuje sa porodicom pomažući joj u ostvarivanju njene vaspitne uloge, kao i sa školskom i društvenom sredinom;
- da priprema djete za uključivanje u osnovnoškolsku nastavu.
Polazeći od cilja visokoškolskog obrazovanja vaspitača, uloga i zadataka vaspitača u predškolskim i drugim ustanovama, kao poželjni ishodi njihovog školovanja, tj. kompetencije koje označavaju završetak osnovnih strukovnih studija ističu se:
- da vaspitači steknu odgovarajuća znanja i razumijevanje koje se naslanja na srednje obrazovanje, razviju sposobnosti i usavrše vještine koje će im omogućiti da odgovorno, stručno, kreativno i srazmjerno samostalno ostvaruju svoje konkretne uloge u vaspitno-obrazovnom radu sa djecom predškolskog uzrasta;
- da u saradnji sa ostalim članovima stručnog tima ustanove u kojoj rade, kao i roditeljima djece, stručnim službama lokalne zajednice, budu osposobljeni za obavljanje svih faza vaspitno-obrazovnog rada, od uvida u potrebe djece i roditelja, kao i konkretne uslove u kojima se ovaj rad odvija, do programiranja i planiranja rada i evaluacije ostvarenog koja predstavlja i uvod u novu fazu programiranja i planiranja;
- da prate savremena dostignuća nauka (razvojna psihologija, predškolska pedagogija, opća i posebne metodike vaspitno-obrazovnog rada i dr.) i u skladu sa njima budu osposobljeni za primjenu modernih interaktivnih, kooperativnih, radioničkih i drugih metoda, organizacionih oblika i načina rada, uvažavajući pritom dječija prava, mogućnosti, potrebe i interesovanja djece koju vaspitavaju i obrazuju;
- da savladaju praktična umeća i vještine potrebne vaspitaču kao uzoru za učenje po modelu (iz oblasti svih umjetnosti, ručnog rada, informatike, prve pomoći, zaštite životne sredine i dr.);
- da posjeduju sposobnost da nastave dodatne studije.
Savladavanjem studijskog programa student stiče opće kompetencije usvajajući opće zakonitosti, osnovne principe, razumijevanje vaspitno-obrazovnog procesa, razvoj odgovarajućih sposobnosti analize, sinteze i predviđanja rješenja i nastalih posljedica, kao i istraživačke metode i tehnike za oblasti koje studiraju. Svršeni studenti stiču pravo neposrednog zapošljavanja u ustanovama za predškolsko obrazovanje i vaspitanje.
STUDIJSKI PROGRAM – Vaspitač djece predškolskog uzrasta
(osnovne akademske studije – 240 ESPB)
Zvanje: Diplomirani Vaspitač
RBr. | ŠIFRA | PREDMET | SEM | P | V | ESPB |
PRVA GODINA | ||||||
1 | VOA01 | Opšta pedagogija | 1 | 2 | 4 | 7 |
2 | VOA02 | Sociologija | 1 | 2 | 0 | 6 |
3 | VOA03 | Predškolska pedagogija | 1 | 2 | 4 | 7 |
4 | VОА04 | Osnovi Informatike | 1 | 2 | 2 | 6 |
5 | VОА05 | Engleski jezik 1 | 1 | 2 | 0 | 4 |
6 | VОА06 | Predškolska didaktika | 2 | 2 | 4 | 6 |
7 | VОА07 | Opšta psihologija | 2 | 2 | 2 | 6 |
8 | VОА08 | Sportsko rekreativna nastava | 2 | 2 | 4 | 4 |
9 | VОА09 | Еnglеski јеzik 2 | 2 | 2 | 0 | 4 |
10 | IB1 | Prеdmеti izbоrnоg blоkа 1 | 2 | 2 | 0 | 6 |
11 | VОА12 | Stručnа prаksа 1 | 2 | 2 | ||
DRUGA GODINA | ||||||
12 | VОА13 | Uvod u razvojnu psihologiju | 3 | 2 | 2 | 6 |
13 | VОА14 | Porodična pedagogija | 3 | 2 | 4 | 6 |
14 | VОА15 | Zdrastvena nega | 3 | 2 | 2 | 6 |
15 | VОА16 | Еnglеski јеzik 3 | 3 | 2 | 0 | 4 |
16 | IB2 | Prеdmеti izbоrnоg blоkа 2 | 3 | 2 | 2 | 6 |
17 | VОА19 | Ekološko vaspitanje | 4 | 2 | 2 | 6 |
18 | VОА20 | Književnost za decu | 4 | 2 | 2 | 5 |
19 | VОА21 | Vokalno-instrumentalna nastava | 4 | 2 | 2 | 5 |
20 | VОА22 | Norme i kultura standardnog jezika | 4 | 2 | 2 | 6 |
21 | IB3 | Prеdmеti izbоrnоg blоkа 3 | 4 | 2 | 2 | 6 |
22 | VОА24 | Stručnа prаksа 2 | 4 | 2 | ||
TREĆA GODINA | ||||||
23 | VОА25 | Metodika razvoja govora | 5 | 2 | 2 | 6 |
24 | VОА26 | Metodika razvoja početnih matematičkih pojmova | 5 | 2 | 2 | 6 |
25 | VОА27 | Metodika likovne kulture | 5 | 2 | 2 | 6 |
26 | VОА28 | Uvod u pedagošku psihologiju | 5 | 2 | 2 | 6 |
27 | IB4 | Prеdmеti izbоrnоg blоkа 4 | 5 | 2 | 2 | 6 |
28 | VОА31 | Metodika upoznavanja okoline | 6 | 2 | 2 | 6 |
29 | VОА32 | Metodika fizičkog vaspitanja | 6 | 2 | 2 | 6 |
30 | VОА33 | Metodika muzičkog vaspitanja | 6 | 2 | 2 | 6 |
31 | VОА34 | Uloga medija u vaspitanju dece | 6 | 2 | 2 | 4 |
32 | IB5 | Prеdmеti izbоrnоg blоkа 5 | 6 | 2 | 2 | 6 |
33 | VОА37 | Stručnа prаksа 3 | 6 | 2 | ||
ČETVRTA GODINA | ||||||
34 | VОА38 | Dečija igra i stvaralaštvo | 7 | 2 | 2 | 6 |
35 | VОА39 | Scenska i lutkarska umetnost | 7 | 2 | 2 | 6 |
36 | VОА40 | Metodika vaspitno-obrazovnog rada | 7 | 2 | 2 | 6 |
37 | IB6 | Prеdmеti izbоrnоg blоkа 6 | 7 | 2 | 2 | 6 |
38 | IB7 | Prеdmеti izbоrnоg blоkа 7 | 7 | 2 | 2 | 6 |
39 | VОА45 | Inkluzivno obrazovanje | 8 | 3 | 3 | 7 |
40 | VОА46 | Uvod u profesionalnu praksu | 8 | 3 | 3 | 6 |
41 | VОА47 | Zdrastvena psihologija sa negom deteta | 8 | 2 | 2 | 6 |
42 | IB8 | Prеdmеti izbоrnоg blоkа 8 | 8 | 2 | 2 | 6 |
43 | VОА50 | ZАVRŠNI RАD | 8 | 5 |
IZBORNI PREDMETI:
IZBORNI BLOK | PREDMET | SEM | P | V | ESPB |
Prеdmеti izbоrnоg blоkа 1 | Filozofija | 2 | 2 | 0 | 6 |
Еtikа i еstеtikа | 2 | 2 | 0 | 6 | |
Prеdmеti izbоrnоg blоkа 2 | Komunikologija | 3 | 2 | 2 | 6 |
Uvod u psihologiju ličnosti | 3 | 2 | 2 | 6 | |
Prеdmеti izbоrnоg blоkа 3 | Razvoj kurikuluma | 4 | 2 | 2 | 6 |
Sociologija porodice | 4 | 2 | 2 | 6 | |
Prеdmеti izbоrnоg blоkа 4 | Savremeni sistemi javnog komuniciranja | 5 | 2 | 2 | 6 |
Interakcija čovek-računar | 5 | 2 | 2 | 6 | |
Prеdmеti izbоrnоg blоkа 5 | Меnаdžmеnt kvаlitеtа | 6 | 2 | 2 | 6 |
Sаvrеmеnе mеtоdе u nаstаvi | 6 | 2 | 2 | 6 | |
Prеdmеti izbоrnоg blоkа 6 | Organizacija i struktura vaspitno obrazovnog procesa | 7 | 2 | 2 | 6 |
Socijalna patologija | 7 | 2 | 2 | 6 | |
Prеdmеti izbоrnоg blоkа 7 | Emocije i motivacija | 7 | 2 | 2 | 6 |
Elektronska nastava i učenje | 7 | 2 | 2 | 6 | |
Prеdmеti izbоrnоg blоkа 8 | Akademsko pisanje | 8 | 2 | 2 | 6 |
Intеrkulturаlnо rаzumеvаnjе i komunikacija | 8 | 2 | 2 | 6 |
MASTER STUDIJE
VASPITAČ DJECE PREDŠKOLOSKOG UZRASTA
Diplomske akademske studije diplomirani vaspitač- master traju godinu dana. Podeljene su na dva studijska semestra. Bodovna vrednost akademskih studija iznosi 60 ESPB bodova, 30 ESPB bodova po semsestru. Izrada i odbrana diplomskog – master rada vrednuje se sa 14 ESPB bodova.. Bodovna vrednost svakog predmeta iskazana je u Kurikulumu studijskog programa.
Studijski program se sastoji iz tri obavezna predmeta (Metodologija naučno-istraživačkog rada,Komparativna pedagogija, Teroijski modeli didaktike) i dve od izbornih oblasti ( I-Savremena shvatanja ciljeva vaspitanja i obrazovanja, Menadžment u obrazovanju.)
(II-Lingvistička osnova govora kod dece, Prirodni oblici kretanja). Predviđeni predmeti obuhvataju teorijsko- metodološke, naučno – stručne i stručno – aplikativne predmete. Obavezni predmeti su naučno-stručni i teorijsko – metodološki predmeti. Nastava se izvodi u okviru predavanja (monološka, dijaloška, interaktivna, tekst metoda), vežbi (dijaloška, interaktivna, tekst metoda) i konsultativne nastave. Listu izbornih predmeta sačinjavaju naučno-stručni predmeti i stručno –aplikativni predmeti.
Studijski program prati odgovarajuća kretanja iz stručno-metodičkog domena, što obezbeđuje povezivanje i uklapanje nastave u problemske, korelacijsko – integracijske sisteme i omogućava učenje otkrivanjem. Diplomske akademske studije Vaspitač – master usklađene su sa savremenim pristupima nastavi i metodologije pojedinih predmeta. Kroz njih se stiče uvid u metode, metodologiju, nastavnu tehnologiju i stvara slika zahteva savremene nastave s krajem XX i početkom XXI veka.
Predmetne oblasti na master studijama Vaspitač su neposredno povezane sa budućim pozivom Vaspitača, te imaju za cilj da stručno usavrše i kompetentno osposobe za samostalan i profesionalan rad vaspitače kao I njihov kritički pristup pedagoškoj teoriji i praksi u oblasti predškolskog vaspitanja. Savladavanjem master studijskog programa student stiče stručne kompetencije, dublje razumevanje vaspitno-obrazovnog procesa, te jača svoj odnos prema naučno-istraživačkom radu.
Polazeći od cilja i zadataka visokoškolskog obrazvanja te uloge vaspitača u predškolskim ustanovama kao potrebne kompetencije se stiču:
- Da vaspitač stekne odgovarajuča znanja, stručno usavrše znanja i veštine u oblasti vaspitno-obrazovnog područija koja će im omogućiti profesionalno samostalno i kreativno budjenje radom sa decom predškolskog uzrasta.
- Da se osposobe da kroz sve faze vaspitno obrazovnog rada aktivno učestvuju kroz programiranje I planiranje aktivnosti , kao I adekvatnu evoluaciji ostvarenih rezultata.
- Da prate savremeni razvoj naučnih dostignuća, posebno u oblasti pedagoško-psiholoških znanosti i uskladu sa njihovom razvojnom dinamikom budu osposobljeni za primenu modernih interaktivnih, radioničkih i drugih metoda i organizovanih oblika rada
- Uz uvažavanje opštih prava, mogućnosti i potreba deteta koje se vaspitava.
- Da kroz master studijski program student izgradi uzoritu i prepoznatljivu ličnost vaspitača koja će svojim stručnim, moralnim i opšte ljudskim kvalitetima pozitivno uticati na kvalitet razvoja predškolske dece.
Redni broj | Šifra | Naziv predmeta | S | Status predmeta | Časovi aktivne nastave | ESPB | |||
P | V | SIR | DON | ||||||
PRVA GODINA | |||||||||
1. | VMA01 | Statističke metode istraživanja | 1 | O | 2 | 2 | 3 | 9 | |
2. | VMA02 | Komparativna pedagogija | 1 | O | 2 | 2 | 0 | 9 | |
3. | VMA03 | Savremene paradigme ranog odgoja | 1 | O | 2 | 2 | 2 | 9 | |
4. | Predmeti izbornog bloka 1 | 1 | IB | 2
|
2
|
9 | |||
VMA04 | Savremena shvatanja ciljeva vaspitanja i obrazovanja | ||||||||
VMA05 | Pristupi i modeli psihološke podrške u inkluzivnom procesu | ||||||||
5.
|
Predmeti izbornog bloka 2 | IB | 2 | 2 | 9 | ||||
VMA06 | Istraživački pristup u upoznavanju okoline | ||||||||
VMA07 | Samovrednovanje i razvoj predškolske ustanove | ||||||||
6. | VMO08 | SIR za master rad | 2 | O | 16 | 6 | |||
7. | VMO09 | Završni – master rad | 2 | O | 9 | ||||
Ukupno časova aktivne nastave na godini studija = 600 | 150 | 120 | 330 | 60 |
